U noj ba’alile’ leti’e’ u ts’a’abal je’elba’axak ojéelalile’ ichil na’tsil t’aano’ob

U noj ba’alile’ leti’e’ u ts’a’abal je’elba’axak ojéelalile’ ichil na’tsil t’aano’ob U noj ba’alile’ leti’e’ u ts’a’abal je’elba’axak ojéelalile’ ichil na’tsil t’aano’ob

U noj ba’alile’ leti’e’ u ts’a’abal je’elba’axak ojéelalile’ ichil na’tsil t’aano’ob

Descargar
  • U noj ba’alile’ leti’e’ u ts’a’abal je’elba’axak ojéelalile’ ichil na’tsil t’aano’ob

Tu kaajil Tekax Yucatán 21 ti’ febrero tu ja’abil 2022.- Ichil u Noj K’imesajil Na’tsil T’aano’ob Yóok’ol kaabe’, U molayi Inaip Yucatán yéetel le Sistema Nacional de Transparencia SNTo’, beyxan u Noj Molayil INAI tu beetajo’ob jump’éel múul meyaj tu k’abataj “Sáaskunaj Meyaj ichil u K’imesajil Na’tsil T’aano’ob yóok’ol kaab”.

Desde tu kaajil Tekax Yucatane’, le ix-Comisionada Presidenta ti’ u molayil Inaip Yucatene’, x-María Gilda Segovia Chab tu ya’alaj ti’ le ix-comisarias yéetel aj-comisarios táakpajo’ob ichil le meyaj úucho’, ka u tsikbalto’ob   ti’ u yéet kaajalo’obo’ de que tuláakal le molayilo’obo’ unaj u chíimpoltiko’ob tuláakal u páajtalil máaxo’ob ku t’aniko’ob jump’éel máasewáal t’aan, yéetel unaj u k’amiko’ob yéetel u núukik’ob u k’áatchi’ob tu yo’olal ojéelalil yéetel ti’ le ba’axo’ob yaan u yil yéetel leti’ob, wa ku beeta’al ichil le 68jump’éelel máasewáal t’aano’ob yaan way tu noj lu’umil México.

X-Gilda Segoviae’ tu ya’alaje’ de que u molayil Inaip Yucatane’ ku beetik jejeláasil meyajo’ob uti’al maya kaaj, je’el bix jump’éel nu’ukbesaj radio ku k’abatik U t’aan Sáaskunaj Meyaj, ku Ka’ansa’al ichil maaya t’aan le méek’táankaajo’obo’, beyxan yaan jump’éel núumeroil celular tu’ux ku núuka’al u k’áatchi’ob máaxo’ob ku t’aano’ob ichil maayat’aan yéetel beeta’ab xan u sutt’aanil yéetel graabarta’ab u audio ichil maaya t’aan ti’ U Noj A’almajt’aanil Sáakunta’al yéetel u Ts’a’abal Ojéeltbil u Meyaj Jala’ach yéetel Molayilo’ob, lela’ ti’an ichil u chíikulil internet le molayila’.

Le ka’aj t’aanaj le ix-Comisionada Presidenta ti’ u molayil INAI, x-Blanca Lilia Ibarra Cadenae’, tu ya’alaj de que tu jaajile’ ya’ab talamilo’ob yaan ichil le máasewáal kaajo’obo’ tumen yaan k’iine’ ma’ tu jach k’uchul le tecnologiao’, lebéetike’ tu ya’alaj de que unaj u pa’ajolta’al meyajo’ob utia’al ka ma’alob meyajta’ak yéetel u pa’ajolta’al túumben meyajo’ob uti’al u ka’ansa’al ichil u t’aano’ob yéetel unaj u ts’atáanta’al xan bix u kuxtalo’ob. 

Leka’aj jt’aanaj ti’ u k’aaba’ u kúuchilil Sistema Nacional de Transparenciae’ tu k’a’ajsaj de que le artíikulo 13 ti’ u Noj A’almaT’aanil Sáaskunaj Meyaje’, ku ya’alik de que tuláakal le molayilo’obo’ unaj u k’ubiko’ob ojéelalil ma’ talam u na’atali’, yéetel beyxan unaj u beetiko’ob sutt’aanilo’ob ichil máasewáal t’aano’ob, lebeetike’ k’abéet u pa’ajolta’al meyajo’ob utia’al ka ts’a’abal ojéelalil ichil le kaajo’ob tu’ux ku t’a’anal jump’éel máasewáal t’aan. 

Le máax ku jo’olintik le Región Sureste ti’ le SNTo’ x-Naldy Patricia Rodríguez Lagunes tu ya’alaje’ de que u 60%toil ti’ le máaxo’ob ku t’aniko’ob jump’éel máasewáal t’aane’ kaja’ano’ob ichil óoxp’éel xéet’ lu’umilo’ob, lebeetike’ ichil le molayilo’ táan u beeta’al jejeláasil meyajo’ob uti’al ka ma’alob kuxlako’ob yéetel ka béeyak u meyajto’ob uláak’ páajtalilo’ob, ka yanakti’ob ojéelalil yéetel u yojéeltiko’ob ba’axo’ob tu beetaj u jalachilo’obo’. 

Le ka’aj jt’aanaj u Consejero Jurídico ti’ u Xéet’ Lu’umil Yucatán, Yussif Heredia Fritze’, tu ya’alaj de que le jala’achilo’obo’ unaj u ts’aik ti’ le máasewáal kaajo’obo’ tuláakal le pajtalilti’ob utia’al u jóok’olo’ob táanil yéetel ma’ u péech’ óolta’alo’obo’. 

Beyxane’, u jala’achil u méek’tankaajil Tekax Diego Ávila Romeoe’, tu ya’alaj de que k’abéet u beeta’al jump’éel múul meyaj uti’al ka beeta’ak u k’uchul le ojéelalilo’ ti’ tuláakal le máasewáal kaajo’ob uti’al beyo’ ma’ u p’áatal mixmáak paachil. 

Ichil le meyaj beeta’abo’ táakpaj xan u comisarioil u kaajil San Marcos ti’ u méek’tankaajil Tekax, leti’e’ t’aanajij ti’ u k’aaba’ tuláakal le comisariobo’ yéetel ti’ u k’aaba’ le máasewáal kaajo’ob, tu ya’alaje’ de que jach k’abéet u kanáanta’al ma’ u sa’atal le maayat’ano’, yéetel tu ya’alaj ma’alob ka beeta’ak le meyajo’oba’ tumen beyo’ ku ts’a’abal k’aj óoltbil yéetel ku chíimpolta’al u páajtalilo’ob máaxo’ob ku t’aniko’ob jump’éel máasewáal t’aan, beyo’ mixmáax kun p’áatal paachij. 

Le yáax múul tsikbal úucho’ jts’a’ab u k’aaba’ beya’ Sáaskunaj Meyaj yéetel ts’áaj ojélalil, talamilo’ob yéetel meyajo’ob ichil máasewáal kaajo’ob ichil le meyajila’ xak’alta’ab le talamilo’ob yaan yéetel le meyajo’ob je’el u páajtal u beeta’al uti’al ch’a’aik u muuk’ u páajtalil ojéelalil ichil le máak’tankaajo’obo’, beyxane’, ila’ab tu’ux ts’o’ok u ma’alob meyajta’al le páajtalila’ yéetel bix ku beeta’al uti’al u táakpajal tuláakal máak. 

Ichil le múul tsikbala’ táakpajo’ob u ix-alcaldesa ti’ u kaajil Astacinga x-Crescencia Tzompaxtle Itehua, leti’ xan ts’a’an u jo’olpesik u miatsil Náhuatl  beyxane’ táakpaj u Jo’olpóopil Centro de Investigación y Difusión Humanística de Yucatán, Fidencio Briceño Chel; yaan u láak’ máaxo’ob táakpajo’obij ba’ale’ desde tu chíikulil internet, leti’ le je’elo’oba’: Desde tu kaajil Peru Lucy Sallo Llihuac, José Jorge Saavedra yéetel máax ku jo’olpesik le Comisión de Derechos Humanos, Equidad de Género e Inclusión Social tu u molayil INAI María Elena Guadarrama Conejo, le tsikbala’ jo’olinta’ab tumen u ix-comisionada INAI Norma Julieta del Río Venegas. 

Beyxane’ beeta’ab uláak’ múul tsikbal, tu k’abataj Je’ek’ab Jala’ach yéetel Ma’alob Sáaskunaj Meyaj ichil na’tsil t’aano’ob uti’al u jóok’olo’ob táanil le máasewáal kaajo’obo’, le tsikbala’ jo’olinta’ab tumen u Comisionadoil COTAIPEC Néstor Cervera Cámara. 

Ichil le tsikbala’ táakpajo’ob u Comisionadoil INAI Adrián Alcalá Méndez, ix-máasewáal kanáant páajtalil Rosita Martínez Facundo yéetel aj-Ts’áaj péektsilo’ob ti’ u ch’i’ibalil zapoteca Melquiades Cruz (Kiado); uláak’ máako’ob táakpajo’ob ba’ale’ ti’ u chíikulil internete leti’ le je’elo’oba’:  u Secretario Ejecutivo ti’ u múuch’ulil Asociación Chilen de Municipalidades Jaime A. Belmar Labbé, u Jo’olpóopil nu’ukbesajo’ob ichil máasewáal kaajo’ob yéetel u kananil u páajtalil u kaajil Perúe’ Nelly Herminia Aedo Rueda yéetel u jo’olpóopil u múuch’il Organización no Gubernamental Oro Negro Marta Victoria Salgado Henríquez. 

 

 
¿Cómo llegar al Inaip Yucatán?